RS 
ME 
BA 
RU 
MK 
AL 
ES 
EN 
DE 
IT 
CN 
NL 
SE 
FR 
Turistička odredišta
Komentara: 0
Jul 27, 2016
Grad Mojkovac prostire se na teritoriju istoimene općine na sjeveru Crne Gore, na površini od 367km2, koju naseljava približno 11 000 stanovnika. Smješten je u dolini rijeke Tare, u podnožju planina Bjelasice i Sinjajevine koju okružuju nacionalni parkovi “Biogradska gora” i “Durmitor”. U ovom gradu, pozicioniranom na 820 metara nadmorske visine, preovlađuje umjereno kontinetalna klima.
Tijekom VII stoljeća na područje današnjeg Mojkovca dolaze Slaveni koji osnivaju župu Brskovo. Ova župa svoj najveći značaj dobija nakon što je za vrijeme vladavine srpskog kralja Uroša naseljavaju rudari Sasi, kod kojih su srednjevjekovni vladari kovali svoj novac. Po najpoznatijem predanju, Mojkovac je upravo dobio naziv nastao spajanjem riječi ''moj kovani novac''. Tijekom tog perioda ovaj grad bio je središte župe i njen rudarski i trgovinski centar.
Teritorij Mojkovca graniči se sa općinama Kolašin, Šavnik, Žabljak, Bijelo Polje i Berane. Jadranska magistrala, željeznička pruga Beograd – Bar i regionalni put Žabljak – Pljevlja omogućuju odličnu prometnu povezanost Mojkovca sa ostalim gradovima.
Glavne povijesne odlike grada su lokalitet Brskovo i Manastir Dobrilovina.
Lokalitet Brskovo pozicioniran je na udaljenosti od oko 6 km istočno od Mojkovca. Tu se nalaze ostaci najstarijeg srednjevjekovnog grada na ovim prostorima. Tijekom XIII i dijelom XIV stoljeća bio je veoma značajan ekonomski i trgovinski centar šireg regija. U tom periodu predstavljao je najveći gospodarstveni centar sjevera Crne Gore kao jedino gospodarsko središte koje se po svom značaju moglo porediti sa primorskim. Od značajnijih građevina u okviru lokaliteta locirana je kula za koju se, po predanju, smatra da je bila kula kralja Uroša. U neposrednoj blizini Brskova nalazi se ledina Doganjica a postoje podaci da se nasuprot nje nalazio i Trg robova, međutim, arheolozi i povjesničari i dalje istražuju ovaj lokalitet.
Manastir Dobrilovo sa crkvom posvećenom Svetom Đorđu prvi put se pojavljuje u zapisima krajem XVI stoljeća. Smatra se da je više dobročinitelja učestvovalo u njegovoj izgradnji s obzirom da ime njegovog osnivača nije poznato. Sudeći po historijskim podacima manastirski kompleks izgrađen je na imanju Dobrila Dedejića 1610. godine, dok je živopisan desetak godina kasnije. Uticaj ovog manastira bio je značajan ne samo na području općine već i za šire područje Potarja i Polimlja.
Kulturno - povijesnu baštinu ovog grada uglavnom sačinjavaju spomenici i brojni sakralni objekti.
Spomenici : Spomenik serdaru Janku Vukotiću, Spomenik junacima Mojkovačke bitke na Bojnoj njivi, Spomenik poginulim junacima Mojkovačke bitke kod mosta na Tari, Partizanski spomen kompleks “Grotulja” ;
Sakralni objekti: Hram Kristovog Roždestva, Crkva Svetog Arhangela Mihaila u Štitarici, Crkva Blagoviještenja u Poljima, Crkva Svetog Vasilija Ostroškog na Ružici, Crkva Svete Petke – Ružica na Sinjajevini, Crkva u Prošćenju, Crkva Svete Trojice u Slatini, Crkva Svete Petke u Jakovićima i Crkva Svetog Prokopija u Lepencu.
Napišite komentar