RS 
ME 
BA 
RU 
MK 
AL 
ES 
EN 
DE 
IT 
CN 
NL 
SE 
FR 
Turistička odredišta
Komentara: 1
Jan 25, 2021
Grad koji, nesumnjivo, svakim sokakom odiše nepresušnom količinom energije, uz nezaobilazno gostoprimstvo i otvorenost njegovih žitelja za svakog tko želi svoje parče pod nebom ovog drevnog grada. Kao prijestolnica kulture, festivala, zabave, športa, predstavlja vječitu inspiraciju kako za njegove žitelje, tako i za sve posjetitelje ponaosob, koji uvijek imaju želju da iznova osjete duh Beograda i što duže u njemu borave.
Beograd je jedan od najstarijih gradova u Europi, kojeg su pod nazivom Singidunum osnovali Skordisci, antičko keltsko pleme, još u III stoljeću prije nove ere. Arheološki pronalasci svjedoče da je njegovo područje na ušću Save u Dunav bilo naseljeno još u periodu srednjeg ili kasnog paleolita. Singidunum su naseljavali razni narodi – Rimljani, Huni, Sarmati, Istočni Goti, Gepidi, Bizantijci i Avari. Dva stoljeća nakon što su ga oko 630. godine osvojili Slaveni, za vrijeme Prvog bugarskog carstva, dobija naziv Beograd. Četiri naredna stoljeća grad je bio predmet razmirica između Bizantije, Mađarske i Bugarske. Ovu, pored Atine, najveću urbanu cjelinu na Balkanu, osvajalo je 40 armija, dok je 38 puta podizan iz pepela.
Pozicioniran je u centralnom dijelu Srbije i predstavlja posebnu teritorijalnu jedinicu podijeljenu na sedamnaest gradskih općina. Na sjevernom dijelu njegove teritorije prostire se Panonska nizija, sa južne strane Šumadija, dok se u njegovoj okolini nalaze i planine Kosmaj i Avala. Najveći je grad na području bivše jugoslavenske države, sa dužinom rječnih obala od oko približno dvjesta kilometara. Duž obale prostire se 16 rječnih otoka od kojih su najveći Ada Ciganlija na Savi i Veliko ratno ostrvo na Dunavu. Shodno pozicioniranosti na glavnom plovnom putu u Europi (Sjeverno more – Atlantski ocean – Crno More) putem kanala Dunav-Majna-Rajna, povezuje zapadnoeuropske i srednjoeuropske zemlje sa zemljama Jugoistočne i Istočne Europe, te je stoga s pravom nazivan "kapijom" Balkana i "vratima" Srednje Europe.
Beograd predstavlja glavni grad Srbije još od 1405. godine, a kroz svoju dugu povijest bio je prijestolnica mnogih južnoslavenskih država. U njemu zvanično živi oko 1,7 milijuna građana, nezvanično oko 2 milijuna, što ga po broju stanovnika svrstava u četvrti po redu grad u Jugoistočnoj Europi, nakon Istanbula, Atine i Bukurešta. U njemu živi veliki broj mladih ljudi - više od 40% Beograđana je starosti između 15 i 44 godine.
Na užem teritoriju Grada Beograda ima više od 5.500 ulica, 16 trgova i 32 skvera. Najstarije datiraju iz XIX stoljeća, nakon što je usvojen regulacijski plan Beograda čiji je projektant bio slavni inžinjer Emilijan Josimović. Najstarije i ujedno najpoznatije ulice su: Knez Mihajlova, Nemanjina, Kralja Petra, Cara Dušana, Jevrejska, Narodnog fronta, Gavrila Principa, Karađorđeva i Vase Čarapića. Na području 10 gradskih općina najstariji je Studentski trg, a najpoznatiji su Trg Republike, Terazije, Trg Slavija, kao i Trg Nikole Pašića.
Područje Beograda karakterizira veliki broj zelenih površina koje zauzimaju 36, 2 hektara. Na teritoriju deset gradskih općina ima 65 javnih parkova koje krase 192 spomenika i 237 skulptura. Najpoznatiji su: Kalemegdanski park, Tašmajdanski park, Park prijateljstva, Hajd-park i Pionirski park. U Kalemegdanskom parku nalazi se "Vrt dobre nade", zoološki vrt koji je jedna od najstarijih kuća životinjskog carstva u Europi. Također, ovaj grad posjeduje riznicu od 2000 različitih biljnih vrsta iz čitavog svijeta - Botaničku baštu "Jevremovac" koja je spomenik prirode od velikog značaja u okviru kojeg se nalazi i Japanski vrt. Osnovana je na prijedlog Josifa Pančića 1874. godine kao "Kraljevska botanička bašta" na imanju kralja Milana Obrenovića.
Najčuvenije građevine nalaze se u okviru teritorija kojeg obuhvata kružna tramvajska linija broj 2, poznatija kao "Krug dvojke", koja u srcu svakog Beograđanina zauzima posebno mjesto. Za svakog turistu, ona predstavlja obveznu putanju prilikom upoznavanja bogate beogradske i srpske povijesti.
KRUG DVOJKE
Konak kneginje Ljubice – prvotno je izgrađen kao rezidencija kneza Miloša, 1831. godine i simbolično predstavlja početak stvaranja moderne srpske države ujedno opisujući život Srbije u XIX stoljeću. Nakon što je knez napustio rezidenciju, kneginja Ljubica sa djecom ostaje da živi u njoj.
Kafana ? ili Znak pitanja – najstarija kavana u Beogradu, sagrađena 1823. godine. Kako je kavana tijekom svog dugog postojanja više puta mijenjala naziv, jedan od njih bio je i "Kod katedrale". To je izazvalo negodovanje od strane crkve koja je namjeravala da tuži vlasnika, koji joj je pod tim spletom okolnosti dodijelio naziv koji je ostao do današnjih dana.
Saborna crkva – sagrađena u XIX stoljeću u kasnom baroknom i klasicističkom stilu, čiju je unutrašnjost u najvećoj mjeri oslikao Dimitrije Avramović, najistaknutiji srpski slikar XIX stoljeća. Podignuta je po nalogu kneza Miloša, a u njoj su sahranjene mnoge znamenite ličnosti srpske povijesti – kneževi Miloš i Mihailo Obrenović, prosvjetitelji Dositej Obradović i Vuk Stefanović – Karadžić kao i dva srpska mitropolita i dva srpska patrijarha.
Kalemegdan – jedno od najočuvanijih utvrđenja koje je bilo naseobina mnogih moćnih svjetskih civilizacija - Kelta, Rimljana, Bizantijaca, Gota, Huna, Avara, Austrougara i Turaka. Nikada nije uništen do temelja iako je tijekom svoje duge historije bio meta mnogih razaranja. Danas je Kalemegdan omiljeni gradski park idealan za sve rekreativne aktivnosti.
Spomenik "Pobednik" - podignut 1928. godine na desetu obljetnicu proboja Solunskog fronta ,djelo je najvećeg skulptora Kraljevine Jugoslavije – Ivana Meštrovića. Odražava hrabrost i duh srpskih vojnika kroz ratna vremena. Predstavlja najposjećeniju gradsku atrakciju i jedan je od glavnih simbola Beograda.
Pogled na Novi Beograd - sa Kalemegdana, u pravcu rijeke Save pruža se pogled na Novi Beograd. Izgrađen je nakon Drugog svjetskog rata i predstavlja poslovni centar grada.
Ulica Strahinjića Bana - ulica karakteristična po tome što ima najviše kafea koji su centar mnogih gradskih zbivanja. Dobila je ime po Banović Strahinji, heroju srpskih epskih pjesama, poznatog po njegovim modernim shvatanjima i vjerovanjima koja nisu bili u skladu sa duhom vremena u kom je živio.
Čukur česma - djelo vajara Simeona Roksandića, posvećeno svima koji su se borili protiv opstanka turskog imperija na teritoriji Srbije. Kod ove česme pokrenut je najveći ustanak protiv Turaka, nakon što je par pripadnika njihove vojske ubilo srpskog radnika koji je stajao u redu za vodu.
Trg Republike - centralni beogradski trg je glavno mjesto okupljanja svih vrsta. U njegovom centru nalazi se spomenik posvećen srpskom vladaru knezu Mihailu Obrenoviću.
Stari i Novi dvor - bivši kraljevski dvor (poznat kao Stari i Novi dvor) se nalazi nasuprot Domu narodne skupštine i odmah pored Pionirskog parka. Stari dvor koristila je dinastija Obrenović, a danas se smatra najprefinjenijim i najljepšim primjerom akademizma u Srbiji. Nažalost, bio je mjesto jednog od najtragičnijih atentata u srpskoj povijesti na kojem su zavjerenici ubili kralja Aleksandra i njegovu ženu Dragu.
Novi dvor sagrađen je na početku XX stoljeća po nalogu dinastije Karađorđević i bio je zvanična rezidencija kralja Aleksandra Karađorđevića. Jedno kratko vrijeme dvor je služio kao Muzej princa Pavla, kasnije i kao Dom skupštine Srbije. Danas Stari dvor služi kao sjedište Skupštine grada Beograda i kabineta gradonačelnika, dok su u Novom dvoru smješteni uredi predsjedništva i predsjednika Srbije.
Dom narodne skupštine – sagrađena je 1936. godine na ostacima rimskog groblja, a na samom ulazu u zgradu nalazi se skulptura poznatog srpskog vajara Tome Rosandića poznata pod nazivom "Konji vrani". Predstavlja važan spomenik kulture kao djelo koje je skup stvaralaštva najslavnijih arhitekata, dizajnera i umjetnika tog vremena.
Crkva svetog Marka - izgrađena je u srpsko-bizantijskom stilu, i svojim izgledom podsjeća na manastir Gračanicu. Jedna je od najvećih crkava u Beogradu koja može da primi i do dvije tisuće ljudi. U crkvi je sahranjen srpski car Dušan Silni i kraljevski par Aleksandar Obrenović i Draga Mašin, koje su ubili zavjerenici.
Ruska crkva - izgrađena je 1917. godine donacijama ruskih raseljenika, koji su pobjegli iz Rusije nakon Oktobarske revolucije. U njoj je sahranjen general Bjele armije, mecena Pjotr Nikolajevič Vrangel i u njoj do današnjeg dana služi isključivo rusko svećenstvo.
Tašmajdan – iako danas jedan od najpopularnijih parkova Beograda nekada se na njegovom području prostirala obala nestalog Panonskog mora, kamenolom i groblje. Kasnije je bio jedno od glavnih mjesta u čijim su pećinama Njemci pravili svoja skloništa.
Terazijski trg - jedan od najvažnijih trgova u gradu. Dobio je ime po brojnim vodenim tornjevima koji su na ovom mjestu stajali prije nekih 200 godina. Na njemu se nalazi fontana koja datira iz 1860. godine, podignuta sa ciljem da obilježi vrijeme vladavine princa Miloša Obrenovića. Terazije su jedinstvene i po tome što su mjesto okupljanja ljubitelja sličica. Sa lijeve i desne strane fontane nalaze se dva najznačajnija beogradska hotela, "Balkan" i "Moskva".
Palata "Albanija" – u trenutku izgradnje 1940. godine, ova palača bila je najviša zgrada na Balkanu. Naziv je dobila po kavani koja se nalazila na tom mjestu. Iako je lokalno stanovništvo opstruiralo njenu izgradnju, smatravši je prijetnjom za okolne građevine ona je odoljela i najvećim izazovima i predstavlja jedan od simbola Beograda.
Slavija – najbrži i najprometniji kružni tok i saobraćajnica u Beogradu u kojem se siječe čak sedam ulica i bulevara. U njegovom središtu nalazi se spomenik Dimitrija Tucovića, slavnog socijal-demokratskog vođe s početka XX stoljeća.
Hram svetog Save - najveći pravoslavni hram na Balkanu čija je izgradnja usljed ratova i siromaštva trajala dugi niz godina, a njegova unutrašnjost još uvijek nije završena. Sagrađen je na Vračaru, na mjestu gdje su Turci spalili ostatke Svetog Save, sina osnivača Hilandara - srpskog vladara Stefana Nemanje. Sveti Sava je 1219. godine izvojevao neovisnot Srpske pravoslavne crkve koja je prije toga bila pripojena Bizantiji. Smatra se srpskim prosvjetiteljem, svetiteljem, patronom škola i obrazovnih ustanova.
Spomenik Karađorđu – smješten na Vračarskom platou, ispred Hrama Svetog Save, simbolizira odanost srpskog naroda najneustrašivijem lideru Srba u borbi protiv Turaka i rodonačelniku dinastije Karađorđevića. Karađorđe je bio vođa Prvog srpskog ustanka.
Ulica Kralja Milana jedna od najznačajnijih ulica i bulevara u Beogradu koja se proteže od Terazija do Slavije. Dobila je ime po kralju Milanu Obrenoviću. U njoj se nalazi nekoliko povijesnih i kulturnih zdanja Beograda: Hotel "Moskva" najstariji otvoreni hotel u gradu; Stari i Novi dvor, Beograđanka i Jugoslavensko dramsko kazalište.
Brankov most - najfrekventniji most u Beogradu kojem su njegovo nezvanično ime dodijelili Beograđani shodno ulici Branka Radičevića koja izlazi na most. Njegovo pravo ime je "Most bratstva i jedinstva" a postoje ubjeđenja da je most dobio ime po poznatnom dječjem piscu Branku Ćopiću, koji je izvršio samoubistvo skočivši sa ovog mosta.
Staro sajmište – za vrijeme Drugog svjetskog rata, Stari sajam je bio jedan od najvećih koncentracionih logora u Jugoistočnoj Europi. Na njegovom području se sada nalazi spomenik posvećen žrtvama pomenutog logora.
Luka Beograd – prostire se odmah nakon Brankovog mosta, sa velikim brojem dobrih restorana i kafe barova duž Savskog šetališta.
Na području Beograda nalazi se oko 300 spomenika kulture, među kojima se 57 ubraja u spomenike od izuzetnog značaja za kulturu Srbije i Beograda. Među njih spadaju i prostorne kulturno-historijske cjeline (ulica Kneza Mihaila - Topčider - područje oko Dositejevog liceja; Gročanska čaršija – Bulevar oslobođenja – Kosančićev vijenac), arheološko nalazište Bijelo brdo u Vinči, Bojčinska šuma i Spomen- groblje oslobodilaca Beograda 1806.
Vjekovima na sudaru zapadne i istočne europske kulture, ovaj grad je centar kulture, obrazovanja i nauke Srba. Bio je dom mnogim najistaknutijim piscima južnoslavenske književnostI - Ivi Andriću, Meši Selimoviću, Milošu Crnjanskom, Branislavu Nušiću, Borislavu Pekiću, Miloradu Paviću itd. Sjedište je najviših državnih i nacionalnih institucija kulture i umjetnosti poput Srpske akademije nauka i umjetnosti, Narodne biblioteke Srbije, Narodnog muzeja, Narodnog kazališta, Historijskog arhiva Beograda i Univerziteta umjetnosti. Također, u njemu je najveća koncentracija institucija iz oblasti nauke i umjetnosti od kojih su najznačajnije:
Kazališta – Narodno kazalište, Beogradsko dramsko kazalište, Jugoslavensko dramsko kazalište, Kazalište "Atelje 212", "Zvezdara" teatar, "BITEF" teatar, Kazalište na Terazijama, "Dah" teatar, Teatar "Le Studio", Kazalište "Dadov", Malo kazalište "Duško Radović", Kazalište "Boško Buha", Lutkarsko kazalište "Pinokio", Pozorištance "Puž", "Beton hala" teatar;
Opera i klasična glazba – Beogradska filharmonija, "Kolarac", "Madlenianum", "Guarnerius";
Muzeji – Narodni muzej, Muzej suvremene umjetnosti, Muzej primijenjene umjetnosti, Konak Kneginje Ljubice, Muzej Vuka i Dositeja, Vojni muzej, Etnografski muzej, Manakova kuća, Dom Jevrema Grujića, Muzej povijesti Jugoslavije, Historijski muzej Srbije, Muzej Paje Jovanovića, Muzej Ive Andrića, Legat Petra Lubarde, Zavičajni muzej Zemuna, Jevrejski historijski muzej, Muzej romske kulture, Muzej jugoslavenske kinoteke, Muzej kazališne umjetnosti, Muzej srpske pravoslavne crkve, Muzej afričke umjetnosti, Muzej vazduhoplovstva, Muzej automobila;
Kulturni centri - Kulturni centar Beograda, Dom omladine Beograd, Europski centar kulture "Grad", "Mikser House", "Parobrod", "Magacin", "Studentski kulturni centar", "Rex", Centar za kulturnu dekontaminaciju, "Belgrade dance center", Dječji kulturni centar "Beograd", "Sava centar", Centar beogradskih festivala;
Galerije – "Zvono", "Ozon", "Grafički kolektiv", "DOB", Galerija zadužbine Ilije Kolarca, Galerija SANU, Galerija SKC, Umjetnički paviljon Cvijeta Zuzorić, Galerija "New Moment", "Haos", "Remont", "Singidunum", Prodajna galerija "Beograd", Galerija SULUJ, Galerija ULUS, Galerija FLU, Likovna galerija, "Artget" galerija, Salon muzeja suvremene umjetnosti;
Knjižnice – Knjižnica grada Beograda, Univerzitetska knjižnica „Svetozar Marković“, Bibliografski institut, Knjižnica "Milutin Bojić", Knjižnica "Vlada Aksentijević", Knjižnica "Dimitrije Tucović";
Ustanove zaštite - Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Historijski arhiv Beograda, Zavod za proučavanje kulturnog razvitka;
Bioskopi – "Tuckwood Cineplex", "Cineplexx", "Cineplexx Ušće", Kinoteka "Uzun Mirkova", Bioskop Kulturnog centra Beograd, Bioskop "Fontana", Novi bioskop "Zvezda";
U Beogradu se nalaze mnogobrojni dragocjeni spomenici duhovne kulture - crkve, manastiri i bogomolje različitih vjeroispovijesti (nekoliko rimokatoličkih crkava, jedna sinagoga, jedna džamija i više bogomolja drugih vjeroispovjesti)
Pravoslavni sakralni spomenici od posebnog značaja: Patrijaršija srpske pravoslavne crkve, Saborna crkva, Hram Svetog Save, Nikolajevska crkva, Bogorodična crkva, Crkva Ružica i Sveta Petka, Crkva Svetog Marka, Vaznesenska crkva, Topčiderska crkva i Crkva Aleksandra Nevskog. Na širem području grada nalaze se i dvije stare crkve - brvnare u selima Vraniću i Orašcu. Također, nekoliko manastira građenih krajem XV stoljeća ili kasnije - Manastiri Rakovica, Vavedenje presvete Bogorodice, Fenek, Rajinovac i Tresije;
Rimokatolički sakralni spomenici od posebnog značaja: Franjevačka crkva, Crkva Krista Kralja, Crkva Presvetog Trojstva, Crkva Svetog Ante, Crkva Svetog Josipa Radnika, Crkva Svetog Petra, Crkva Svetog Ćirila i Metodija, Samostan Isusovih malih sestara, Samostan Sestara kćeri kršćanske ljubavi (Usmiljenke), Samostan Sestara milosrdnica, Samostan Školskih sestara Svetog Franje;
Islamski sakralni spomenici od posebnog značaja: Bajrakli džamija, Islamska vjerska zajednica, Damad Ali pašino turbe, Šejh Mustafino turbe;
Jevrejski sakralni spomenici od posebnog značaja: Sinagoga Sukat Šalom, Jevrejska općina Beograd, Jevrejska općina Zemun, Savez jevrejskih općina SCG, Jevrejski povijesni muzej, Jevrejska groblja;
Razgledanje Beograda autobusom odvija se svake nedjelje u 10 časova na engleskom i u 12 časova na srpskom jeziku. Posjeta arheološkom nalazištu Vinča je subotom u 11 časova. Od travnja do studenog organizira se i razgledanje Beograda brodom sa Dunava i Save - program "Šetnja Dunavom i Savom".
Događanja
Na području beogradske općine organizira se približno 80 tradicijskih događanja godišnje od kojih najveću pažnju posetitelja privlače:
- Dani Beograda – Kako samo ime svjedoči, manifestacija posvećena Beogradu. Održava se svake godine između 16. i 19. travnja.
- Ulica otvorenog srca - Je jedno od najljepših novogodišnjih događanja u gradu. Održava se svakog prvog siječnja.
- Međunarodni filmski festival (FEST) - Nekada najveći filmski festival u Jugoslaviji proteklih decenija privukao je mnoge holivudske i europske filmske zvijezde. Održava se u kongresnoj dvorani Sava centra i predstavlja naposjećeniji festival uz kojeg su odrasle mnoge generacije.
- Beogradski internacionalni teatarski festival (BITEF) – Jedan od najvećih europskih festivala, usmjeren ka najnovijim trendovima u kazalištu. Održava se tokom rujna mjeseca.
- Beogradski ljetni festival (BELEF) - Međunarodni festival, koji promovira kazalište, muziku, ples, likovnu umjetnost kao i razne instalacije i performanse. Održava se od kraja svibnja do sredine kolovoza.
- Beogradske muzičke svečanosti (BEMUS) - Festival klasične muzike koji ugošćava neke od najznačajnijih muzičara svijeta.
- Beogradski sajam knjiga – Jedna je od najstarijih i najvažnijih književnih manifestacija u regionu koja se tradicionalno održava u listopadu.
- Međunarodno takmičenje muzičke omladine – Takmičenje posvećeno najperspektivnijim mladim muzičarima koji su na samom početku karijere. Održava se u ožujku.
- Festival dokumentarnog i kratkometražnog filma – Festival sa dugom tradicijom koji svake godine privlači pažnju sve većeg broja posjetilaca. Održava se u ožujku.
- Oktobarski salon – Osnovan davne 1960. godine danas je najvažnije umjetničko dešavanje u Srbiji i održava se tijekom listopada mjeseca na brojnim mjestima u gradu.
- Radost Europe – Manifestacija na kojoj djeca iz cijelog svijeta pjevaju i igraju se,i zabavljaju. Održava se u listopadu.
- Beogradski jazz festival - Prvobitno je bio ogranak poznatog Newport Jazz festivala. Tijekom svoje duge tradicije održavanja imao je tu čast da ugosti gotovo sve najznačajnije džez muzičare. Održava se svake godine u listopadu..
- Beogradski festival piva – Priznati muzičko-pivski festival koji je 2010. godine okupio čak 900.000 posjetitelja. Na ovoj manifestaciji se uz različite vrste piva iz lokalnih i međunarodnih pivara može uživati u raznim muzičkim žanrovima od etno muzike, preko roka, popa, džeza i bluza. Održava se krajem kolovoza mjeseca.
- Mikser - Jedan od vodećih kulturnih festivala ne samo u Beogradu, već i u regionu koji predstavlja praktičnu platformu za interakciju između dizajnera, medija i proizvođača.
Ovaj grad je također domaćin mnogih velikih športskih događanja čiji su klubovi bili prvaci Europe i Svijeta. U njemu se nalazi približno tisuću objekata opremljenih i za najzahtjevnije vrste športova, na svim razinama takmičenja, od kojih se izdvajaju: Športski centar nogometnog saveza Srbije, Stadion "FK Crvena Zvezda", Stadion "FK Partizan", Beogradska arena, Hala "Aleksandar Nikolić", Teniski centar "Novak", Beogradski hipodrom i Golf klub.
Veliki broj turista iz cijelog svijeta posjećuje Beograd zbog njegovog noćnog života, za koji mnogi svjedoče da je najbolji na Balkanu, a i šire. Ovaj grad nudi izbor velikog broja barova i klubova prilagođenih svačijem ukusu. Dva glavna obilježja beogradskog provoda su Skadarlija, koja predstavlja pravu beomsku četvrt grada, i splavovi za ljubitelje modernijeg zvuka.
Popularne regionalne i međunarodne autobusne relacije sa polascima iz Beograda:
VAŽNI TELEFONI
Policija - 192; Vatrogasci - 193; Hitna pomoć 194; Točno vrijeme - 195; Međunarodne informacije - 19011; Telefonski imenik - 11811; Buđenje - 19811; Razne informacije – 19812
Napišite komentar