blog

Vjerski turizam Komentara: 0 Jul 29, 2016

Po predanju, manastirski kompleks Reževići sagrađen je na lokalitetu na kojem su se u prošlosti nalazile ruševine paganskog hrama i ostaci groblja koje datira još iz doba antike. Smješten iznad obale, između Svetog Stefana i Petrovca, oduvijek je bio važno raskrižje za mnogobrojne putnike koji su se, po predanju, uvijek mogli okrijepiti vinom iz bokala koji su mještani ostavljali kao znak gostoprimstva. Ovaj manastir ne predstavlja samo sakralni, već i kulturno – povijesni spomenik koji je stavljen pod zaštitu zakona.

U sklopu manastira nalaze se tri crkve: Crkva Uspenja Presvete Bogorodice, Crkva Svetog Arhiđakona Stefana i Crkva Svete Trojice. 

Crkvu Uspenja Presvete Bogorodice koju je u XIII stoljeću podigao srpski kralj Stefan Prvovjenčani oslikao je čuveni umjetnik Strahinja iz Budimlja, dok je ikonostas koji krasi unutrašnjost crkve djelo ikonopisca Aleksija Lazovića, i datira iz XIX stoljeća.

Crkva Svetog Arhiđakona Stefana prvotno je sagrađena pod ktitorstvom cara Dušana u XIV stoljeću, međutim izgled sadašnje crkve datira iz XIX stoljeća, kada je prvotna građevina srušena i na njenom mjestu sagrađena postojeća. Car Dušan je plemenu Paštrovića podario Paštrovski statut na osnovu kojeg su se donosile odluke na paštrovskom plemenitom sudu – Bankadi. Ovaj statut, poznat i kao Zagrebački rukopis Dušanovog zakonika, pronađen je u Reževićima 1860. godine, nakon čega je odnesen u Zagreb gdje se čuva i danas.    

Crkva Svete Trojice, podignuta je u XVIII stoljeću sa dograđenim zvonikm početkom XIX stoljeća. U njen sastav ulazi i manastirski kompleks izgrađen sredinom XIX stoljeća. Najveći je i najočuvaniji objekat u sastavu Manastira i konstrukcijski pripada Crkvi Uspenija Presvete Bogorodice. U njenoj unutrašnjosti nalazi se ikonostas novijeg datuma, rad slikara Marka Gregovića.  

Tijekom svoje duge povijesti, ovaj manastir je dva puta razaran od strane Turaka, početkom i krajem XVIII stoljeća, opljačkan od strane Francuza početkom XIX stoljeća i ruiniran usljed zemljotresa 1979. godine.

Bez obzira na brojne napadaje, manastir je uspio očuvati vrijedne relikvije poput ikone Presvete Bogorodice iz XVII stoljeća,  Četverojevanđelje s početka XIX stoljeća, veliki litijski križ koji datira od sredine XIX stoljeća, darohranilnicu iz polovice XIX stoljeća kao i freske rađene po uzoru na hagiografije svetih mučenika i ratnika rađene na zidnim slojevima koji datiraju još iz XIII stoljeća.