Mjesto dostojno bogova

Turističke destinacije Komentara: 3 Apr 30, 2018

Plitvička jezera su nacionalni park u Hrvatskoj, u oblasti Lika, između planinskih masiva Male Kapele i Ličke Plješivice. Rijeka Korana je formirala 20 jezera između kojih ima mnogo predivnih vodopada i slapova. Region je proglašen nacionalnim parkom 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park.

Plitvička jezera su jedinstveni fenomen hidrografije. Voda u jezerima uglavnom dolazi iz Crne rijeke, Bijele rijeke i potoka Ljeskovac koji se ulivaju u Prošćansko jezero.

Karakteristične boje jezera, od smaragdne zelene do tirkizne, čine ljepotu i atraktivnost jezera potpunim.

Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski vazduh, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu.

Ukupna površina je 29.685 hektara, od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600 m. Najniža tačka je 367 m na Koranskom mostu, a najviša 1279 m na Seliškom vrhu.

Dominik Vukasović paroh iz Otočca prvi put spominje naziv "Plitvice" u pisanom dokumentu iz 1777. godine. Ime potieče od riječi "pličina" ili "plitvak". Vjekovima, voda je taložila krečnjak i nastajali su plitki bazeni (pličine ili plitvice).

Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se stepenasto prelivaju i silaze jedno u drugo. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak, dok su Donja: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.

Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko jezero je drugo po veličini i proteže se 2,5 km od juga prema sjeveru.

Već 1883. godine, pojas šuma koji okružuje jezera i izvore proglašen je odvojenom zonom, gdje je bila zabranjena sječa drveća. Oko 2/3 Parka pokriveno je šumom. One su dio Nacionalne ekološke mreže i evropskog projekta zaštite prirodne baštine NATURA 2000.

Šume i voda uzajamno su povezani i jedno bez drugaga ne mogu opstati. Šuma zadržava, čuva i pročišćava velike količine vode. U području Parka nalazi se velika površina šuma, uključujući i prašume, koje predstavljaju vrhunsko stanište za životinjski svijet. Šume Plitvičkih jezera stanište su tri velika evropska mesojeda: Smeđeg medvjeda, vuka i risa. Mnogobrojne vrste djetlića i šumskih sova svjedoče o visokom kvalitetu i prirodnosti staništa. U Parku je registrirano čak 1267 različitih biljnih vrsta od čega čak 50 vrsta orhideja.

Razvoj turizma

Prvi ozbiljni počeci turizma na Plitvičkim jezerima datiraju iz 1861. godine. Oficiri Vojne krajine sagradili su te godine prvu turističku kuću nazvanu "Carska kuća" na Velikoj poljani, kapaciteta od samo tri sobe. Godine 1894. Plitvička jezera je posjetilo 1000 turista i putnika. Hotel sa 28 soba izgrađen je 1896. godine. Godine 1922. bilo je 250 soba. Puno je na razvoj turizma uticala izgradnja ličke pruge 1927. godine. Godine 1937. bilo je 668 smještajnih mjesta, 24.000 noćenja od čega 18.000 domaćih i 6000 stranih turista. Hotel je 1938. godine izgorio, a u Drugom svjetskom ratu uništeno je gotovo sve do tada sagrađeno.

Poslije Drugog svjetskog rata, izgrađen je hotel "Jezero" sa 500 ležaja, turističko naselje Medveđak, restoran "Lička kuća" sa tradicionalnim jelima i jedinstvenom ličkom arhitekturom, stambeno naselje Mukinje za osoblje sa dječjim vrtićem i bibliotekom. Sagrađeni su i putevi. Sagrađeni su i dalekovodi, uređene pješačke staze, uveden prevoz manjim brodovima. Godine 1971. bilo je oko 1000 postelja u Nacionalnom parku i oko 200 u blizini parka, te kamp naselje sa oko 15.500 smještaja u šatorima.

Proglašenjem Plitvičkih jezera svjetskom baštinom pod zaštiom UNESCO-a 1979. godine nastavljen je ubrzani razvoj turizma u samom nacionalnom parku koji je svoj vrhunac doživio predratnih godina.

Legenda o nastanku Plitvičkih jezera

Cio ovaj kraj se na nekim kartama još uvijek naziva Vražji vrt, zbog položaja i istorije. Prema legendi, Plitvička jezera su nastala nakon velike suše. Ljudi, životinje i bilje, čeznuli su za kapljicom vode.

Narod se molio i molio. Tada se u dolini pojavi Crna Kraljica sa svojom veličanstvenom pratnjom; ona se smilovala narodu i uz jak vjetar i grmljavinu na zemlju je konačno pala kiša. Kiša je padala tako dugo dok nivo vode nije narastao dovoljno da oformi jezera.

Do Plitvica je najlakše doći autobusom i to iz svih većih gradova u Hrvatskoj: