Gastronomski vodič kroz Sarajevo

Razno Komentara: 0 Mar 29, 2023

Napomena: Ovaj tekst ne čitati na prazan stomak

Uticaji orijentalnog, mediteranskog i zapadnjačkog kulinarstva stvarali su bosansku kuhinju kojoj se uvijek rado okrenemo kada namjeravamo sebi da priuštimo kulinarski užitak.

Iako neka jela potiču izvorno iz turskih, austrougarskih, arapskih, jevrejskih kultura i kuhinja, jer je ova zemlja dugo bila pod tuđim uticajima, svakom jelu dala je svoj trag, pa se tako danas bosanska kulinarska ponuda mnogo razlikuje od turskih, arapskih i drugih kuhinja.

Najukusniji gastronomski simboli Sarajeva, a time i Bosne i Hercegovine, stanovnicima i posjetiocima Balkana dobro su poznati: ćevapi, sarme, burek i tradicionalne poslastice, baklave, tufahije šape i mnoge druge.

Šetnja Baščaršijom opiće Vas mirisima hrane. Njene ulice možda ponajviše mirišu na ćevape. Najpoznatije jelo, kulinarski brend ove države, ćevapi su, kako neki navode, izvorno došli iz Turske još u 20. veku, ali su ih lokalni kuvari toliko usavršili i prilagodili da su stvorili svoj autentičan specijalitet. Po receptu, ćevapi se serviraju unutar sočne lepinje, koja nije do kraja presječena, a uz prilog se preporučuje luk, kajmak ili ajvar.

Objasnili su Bosanci mnogo puta – pita je sa sirom, krompirom ili zeljem, a burek je s mesom. Burek se tradicionalno priprema ispod sača (peke), što mu daje posebnu aromu, a najčešće se servira uz jogurt da ublaži masnoću i težinu koju unosi u organizam.

Sarma je izvorno tursko jelo koje se posebno na istoku i jugoistoku Evrope priprema na brojne načine. Osnova jela je mljeveno juneće meso kojim se pune listovi kiselog kupusa. Sarma se dugo kuva s dodatkom suvog mesa, luka, crvene paprike u prahu.

Kada dođete u Sarajevo, osim sarajevskog ćevapa, bureka ispod sača i sarme, morate probati i ostale specijalitete bosanske kuhinje. Jedno od najpoznatijih starih jela koje se danas priprema jeste bosanski lonac. Priprema se u zemljanom loncu i do šest sati na laganoj vatri. Pravi ukus i aromu dobija kada se sprema veća količina, što je način na koji se ovo jelo tradicionalno sprema. Bosanski lonac povezuje se sa ishranom bosanskih rudara i po tradiciji, ne servira se u manje posude ili tanjire, već se svako služi direktno iz lonca. Pravi se od govedine, krompira, crvenog luka, bijelog luka, boranije, šargarepe, peršuna, celera, paradajza, bijelog vina i jabukovog sirćeta. Međutim, u narodu se obično kaže kako se bosanski lonac sprema od svega što se pronađe u kuhinji.

Kažu da niste bili u Sarajevu ako niste probali teletinu ispod sača. Iako se priprema jednako dobro u svim krajevima Bosne, u Sarajevu njeguju poseban recept koji se sastoji samo od mesa, krompira sječenog na velike komade, bijelog luka i ulja. Kao i sva ostala tipično bosanska jela, i ovo se dugo i lagano kuva, te se na kraju dobija teletina čiji ukus i miris omamljuje i krompir koji se topi u ustima.

Treba, naravno, probati i sogan dolmu: punjeni luk koji se obično puni mesom i miriše izuzetno. Pored nabrojanog, nećete pogriješiti ako se odlučite da probate bamije, musake, pilave, čimbur, različite vrste hljebova, peciva i pogača. Gladni ste? Pravac Sarajevo 😊

Sarajevo se ne napušta, a da se prethodno ne posluži nekim od tradicionalnih slatkiša.

Prva slatka asocijacija na Sarajevo sigurno je baklava. Tradicionalno se sprema od oraha, iako se može praviti i sa drugim nadjevima, kao što su pistaći, badem, lješnik. Baklava je tradicionalni kolač kako Balkana tako i Orijenta, i mnogo je pretpostavki o porijeklu ove poslastice. Najstariji tragovi vode do Jermenije, ali postoje dokazi da se jednako davno pripremala i u Grčkoj. Recepti se razlikuju po sitnicama i načinima pripreme od mjesta do mjesta, ali srž ovog slatkiša je ista – smjesa od samljevenih oraha i slatkog sirupa daje ukus koji svi dobro znamo

Tufahije su se odomaćile u Sarajevu i postale njegov prepoznatljiv gastronomski sadržaj. Porijeklom iz Persije, naziv ovog slatkiša izveden je iz riječi tuffah, što na arapskom jeziku znači jabuka. Jabuke se kuvaju ili peku u šećernom sirupu i filuju orasima, bademima, lješnicima..

Uz slatkiše, možete popiti bosansku kafu, koju je najslađe popiti iz fildžana. Fildžan je poput šoljice za kavu, ali bez drške. Drži se cijelim dlanom kojim se obavija, čime fildžan grije ruke, a mnogi bi rekli i dušu.