Aleksinac je grad i sjedište opštine u Nišavskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 16.685 stanovnika.

Aleksinac se nalazi na 30 kilometara od Niša, prema sjeveru, na autoputu prema Beogradu, ali je malo poznato da je on na raskrsnici još 2 magistralna puta, od kojih jedan vodi iz sjeveroistočne Srbije i Sokobanje preko Aleksinca u Toplicu; drugi put vodi iz Istočne Srbije preko Aleksinca, a dalje prema Kruševcu i Zapadnoj Srbiji.

 Aleksinac  je centar opštine kroz koju prolazi  željeznička pruga, autoput i dva republička puta sa obje strane Morave.

Aleksinac je grad sa čistim arhitektonskim i urbanističkim rješenjima. Glavna gradska ulica proteže se u pravcu sjever-jug, a paralelno s njom postoje sve saobraćajnice koje povezuju Aleksinac sa Sokobanjom. Sve te tri paralelne ulice sijeku se pod pravim uglom sa četiri ulice u pravcu istok-zapad, čime je sačuvan urbanistički plan iz 1839. godine. Kroz Aleksinac protiče planinska rijeka Moravica koja izvire istočno od Sokobanje.

U gradu postoji Centar za kulturu i umjetnost, amatersko pozorište, Muzička škola, Zavičajni muzej i bogato opremljena narodna biblioteka. Aleksinac je uvijek bio gostoljubiv i otvoren grad. Sa parkom Brđanka, na kome se nalazi spomenik ruskim dobrovoljcima izginulim u ratu 1876. godine i Ruskom crkvom u selu Gornji Adrovac, podignutom na mjestu pogibije pukovnika Rajevskog, ruskog dobrovoljca, koji je i poginuo u borbi protiv Turaka 20. avgusta 1876. godine, zatim sa jezerom Bovan, sa dva srednjovjekovna manastira, u Lipovcu i u selu Praskovču, Aleksinac predstavlja značajnu turističku destinaciju u ovom dijelu Srbije.

Kraljevo je grad i sjedište istoimene teritorijalne jedinice u Srbiji. Nalazi se na ušću tri rijeke: Ibar, Zapadna Morava i Ribnica. Zajedno za Kragujevcom i Čačkom, Kraljevo je važan kulturni i administrativni centar Centralne Srbije. Ovaj kraj je bio naseljen od daleke prošlosti. Arheološki podaci otkrivaju nam prisustvo grčkih i rimskih uticaja. Selo Rudo Polje, iz kog je nastalo Kraljevo, osnovano je u drugoj polovini 14. veka. Od turske okupacije, odomaćilo se ime Karanovac. Današnje ime grad je dobio 1882. godine kada je Srbija proglašena kraljevinom.

Pored uloge opštinskog i administrativnog centra, grad Kraljevo ima i ulogu ekonomskog trgovinskog i industrijskog centra jugozapadne Srbije, centra gde su koncentrisani skoro svi privredni kapaciteti. Najveći uticaj na privredna kretanja na teritoriji grada ostvaruju delatnosti trgovine i prerađivačke industrije. To su ujedno i sektori u kojima posluje najveći broj preduzeća na teritoriji grada Kraljeva. Zahvaljujući svom povoljnom geografskom položaju, Kraljevo je postao i velika saobraćajna raskrsnica u državi. U okolini ima mnogo banjskih lečilišta: Vrnjačka, Mataruška, Bogutovačka, Vitanovačka i Sirčanska banja, koje su istovremeno i poznate turističke atrakcije. Poznati su pravoslavni manastri Žiča i Studenica, koji se nalaze u blizini grada.

Autobuska stanica se nalazi u ulici Oktobarskih žrtava, u neposrednoj blizini železničke stanice i centra grada. S obzirom na dobro razvijenu mrežu gradskog prevoza i postojanje taksi službi, autobuska stanica Kraljevo je dobro povezana sa centralnom grada.

Noćni provod

Noćni klub "Uno momento", "Hookah place Kraljevo", "Faraon"

Restorani

"Mirage", Pica Restoran "Kuća Sećanja", "AS", "Kralj", "Brvnara", "Tramonto ", "Nacional 2000", "Etno Restoran "Zavičaj"

Konobe

"Kvorum pub", "Havana club", "Amada caffe", "Bonton", "Gašper", "Flashback", "Kod kneza"

Manifestacije

"Narcisu u Pohode", "Čiker MTB Maraton", "Veseli spust", "Maglič fest", "Maturski ples", "Rock & River", "Srebrni kazan"

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

Hotel Turist, "Đerdan", "Royal", "Konak Studenica 1186", "Crystal, "Sunce", "Žička plaža", "Olimp"

Šoping

TC "Big Kraljevo", TC "Slovo", TC "Danica", "Queen"

Važni telefoni

Autobuska stanica Kraljevo +381 (0)36 313 444

Medicinski centar +381 (0)36 332 522

Pošta  +381 (0)36 312 512

Policija +381 (0)36 231 777

Vatrogasna služba +381 (0)36 314-291

Dom zdravlja +381 (0)36 301-910