Frankfurt na Majni je grad smješten na obalama rijeke Majne, u saveznoj pokrajini Hesen. Najveći je grad u pokrajini, i ujedno peti po veličini grad u Njemačkoj. Frankfurt na Majni je je financijski, literarni, i kulturni centar Njemačke, i jedan od najbogatijih gradova Europe. Frankfurt na Majni je veoma popularna turistička destinacija, sa brojnim gradskim znamenitostima. Turističke atrakcije u Frankfurtu na Majni su :

- Glavni toranj

- Romerberg je povijesno srce Frankfurta

- Geteova kuća

- Crkva Svetog Pavla

- Prirodnjački muzej Senckenberg

- Zeil (pješačka zona)

- Palmengarten (botanička bašta)

Autobusni kolodvor pruža niz mogućnosti u samoj njegovoj zgradi, kao što su: prodavnica, kafić, restoran, garderoba, bankomati, klupe za odmor kao i toaleti.

Ispred autobusnog kolodvora možete naći i taxi službu, mada možete koristiti gradske autobuse i vozove jer Frankfurt ima odličnu povezanost što se tiče cestovnog prometa.

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije. Središte gradske općine Ljubljana jedne od 11 gradskih općina u zemlji.

Grad leži na rijeci Ljubljanici, približno 10 km od utoka u Savu. Povjesničari se ne slažu o izvoru imena Ljubljana. Po mišljenju nekih izvor treba tražiti u riječi ljubljena, drugi smatraju da je u pitanju staro božanstvo Laburus, treći tvrde da je riječ došla iz latinskog izraza za rijeku koja poplavljuje, aluviana. Neki pak misle da potječe od njemačkog Laubach – mlačni potok.

Rimska naseobina Emona (Colonia Emona (Aemona) Iulia tribu Claudia) nastala je godine 15. poslije Krista. Ljubljana se prvi put spominje pod današnjim imenom 1144. (kao Laibach) i 1146. (Luwigana). Godine 1220. dobila je prava grada, a 1335. zajedno s ostatkom Kranjske došla u posjed Habsburgovaca. U 1461. postala je sjedište biskupije te se u kasnom srednjem vijeku razvila u kulturno središte Slovenaca. Habsburška vladavina bila je prekinuta samo u razdoblju 1809. – 1813. kada je Ljubljana bila glavni grad francuskih Ilirskih provincija. Godine 1821. grad je bio domaćin Ljubljanskog kongresa.

Poslije raspada Austro-Ugarske 1918. Ljubljana je zajedno s većim dijelom slovenskih zemalja ušla u sastav Kraljevine SHS. Novom administrativnom podjelom 1929. postala je glavni grad Dravske banovine, a nakon Drugog svjetskog rata glavni grad jugoslavenske Socijalističke Republike Slovenije. Ulogu glavnog grada je zadržala i nakon osamostaljenja Slovenije 1991.

U Ljubljani se nalazi približno 30 hektara parkova. Najveći dio te površine zauzima park Tivoli s površinom od 17,5 ha, ostalu površinu dijeli 28 manjih parkova.

Ljubljana ima i botanički vrt, osnovan 1810. godine, koji je najstarija slovenska institucija s neprekinutim djelovanjem.