Pogledaj vozni red

Priština

Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) je i najveći grad na Kosovu. Priština je upravno, kulturno, obrazovno i gospodarsko središte.

Broj stanovnika u Prištini kreće se oko 200.000, dok šire gradsko područje broji oko 470.000 stanovnika. Etničku većinu čine Albanci, dok su manjine Srbi, Bošnjaci, Romi i Turci. Priština ima svoje sveučilište i međunarodnu zračnu luku.

Površine je 230 km². Nalazi se na sjeveroistočnom dijelu Kosova blizu planine Goljak. Iz Prištine se vrlo dobro vidi Šar Planina, koja se nalazi nekoliko kilometara južno od Prištine. Grad se nalazi uz manje gradove Obilić i Kosovo Polje. Također, nekoliko kilometara južno od grada se nalazi i jezero Badovac.

Priština je čvorište četiri državne ceste koje se pružaju prema Prizrenu na istoku (i dalje prema granici sa Albanijom), sjeveru prema Kosovskoj Mitrovici (i dalje prema granici sa Srbijom), te dvije ceste prema jugu - jedna prema glavnom gradu Republika Makedonije Skopju, a druga prema Preševu, gradu na krajnjem jugu Srbije. Autocesta broj 7 koja je većim dijelom izgrađena i povezivat će Prištinu sa Prizrenom ulazit će u grad sa njegove zapadne strane.

Novi Pazar

Novi Pazar je grad u Srbiji, u Raškoj oblasti, odnosno Sandžaku. Nalazi se 297 km južno od Beograda, na dijelu starog puta koji preko Ibarske magistrale vodi prema Podgorici i Jadranskom moru. Nalazi se u zvjezdanoj dolini Jošanice, Raške, Deževske i Ljudske rijeke, na nadmorskoj visini od 496 m. Okružuju ga visoke planine Golija i Rogozna te Pešterska visoravan.
 
Osnivač Novog Pazara je Isa-beg Ishaković, koji je podigao grad sredinom 15. vijeka u neposrednoj blizini srednjovjekovnog naselja Trgovište, poznatog kao Ras. Novi Pazar ima burnu i bogatu prošlost. Posebnu vrijednost ovog multietničkog i multikulturalnog prostora, gdje se susreću zapadne i istočne civilizacije, čine brojni kulturno-povijesni spomenici, između ostalih Petrova crkva, Đurdevi stupovi, manastir Sopoćani, Gradska tvrđava sa osmatračnicom, Altun-alem džamija, Amir-agin han...
 
Socijalna ekonomija uglavnom ne funkcionira, za razliku od privatnog sektora koji je vrlo razvijen. Najveći resurs Novog Pazara su kreativni ljudi, koji su proteklih desetljeća bez ičije pomoći osnovali veliki broj privatnih malih i srednjih poduzeća, kojih je preko 6.000. Više od 500 privatnih tvrtki bavi se proizvodnjom odjeće, obuće i namještaja, dok se ostale uglavnom bave uslužnim djelatnostima i trgovinom. Značajnu ulogu ima i prijevoz robe i putnika s preko 2650 tvrtki za prijevoz robe i putnika.
 
Uz prirodne i ljudske resurse, kao i brojne spomenike kulture, Novi Pazar ima veliki potencijal za održivi razvoj - proizvodnju zdrave hrane i razvoj svih vrsta turizma.
 
Kafići
 
"Art caffe", "Dunja caffe", "Amigos", "Dolce vita"
 
Restorani
 
"Maestro Novi Pazar", "Etno restoran Gaziya", "Etno restoran Avlija", "Nota gastro bar", "Doha", "Kod Šukra", "Plava Laguna", "Agušević"
 
Manifestacije
 
„Dječija nedjelja“, „Kulturno ljeto – Dani dijaspore“, „Eko festival“, „Ramazanska ulična trka“
 
Smještaj
 
Popularni hoteli i moteli
 
Hotel "RAS Pazarište", "Elements", "Atlas", "Golden Hill Palace", "Vrbak ND", "IDEAL Deluxe"
 
Kupovina
 
Velika Robna Pijaca Novi Pazar, "Alco Star Jeans Company", "Bruno Boss", Shopping Center MOND,
 
Važni telefoni
 
Autobuska stanica Novi Pazar +381 (0)20 25 963
 
Vatrogasci +381 (0)20 311 387
 
E-mail +381 (0)20 314 244
 
Policija +381 (0)20 314 744
 
Dom zdravlja +381 (0)20 314 722
Pogledaj vozni red