Niš je treći po redu najveći gradu u Srbiji i administrativni centar Nišavskog okruga u jugoistočnoj Srbiji. Aerodrom Konstanin Veliki se nalazi 4km severozapadno od centra grada. Najveće turističke atrakcije u Nišu su: Niška tvrđava, arheološko nalazište iz Rimskog perioda “Medijana” i Ćele-kula. Niš je poznat po svom bogatom kulturnom nasleđu i istoriji. 

Glavna autobuska stanica Niš se nalazi u ulici Bulevar 12.februara, u blizini zelene pijace i Niške tvrđave. Od centra Niša je udaljena oko 10 minuta hoda. Autobuska stanica spada u 2. kategoriju stanica. Poseduje brojne sadržaje: kiosk, telefonsku govornicu, bankomat, restorane, kafee, menjačnicu, toalet i garderobu. Ima 18 natkrivenih perona. U blizini autobuske stanice se nalaze hoteli "Grand hotel Niš", "The Regent Club", "SOLE" i hosteli "Sweet", "Happy" i "Sponsor".

S obzirom da autobuski prevoznik “Niš-ekspres“ upravlja autobuskom stanicom, na biletarnicama autobuske stanice se mogu kupiti samo karte za polaske ovog prevoznika. Autobuske karte za polaske drugih prevoznika se kupuju u njihovim predstavništvima, koja se nalaze u neposrednoj blizini autobuske stanice Niš. 
Cena stanične usluge nije jedinstvena jer zavisi od destinacije, odnosno od planirane pređene kilometraže. 

Neposredno pored međumesne autobuske stanice prolaze gradske linije 3, 9, 12, i 34 (kružna linija). Linijom 34 može stići do Glavne železničke stanice (smer A) i odnosno do aerodroma (smer B). Do centra Niša se može stići linijom 3.

Važne informacije

Autobuska stanica Niš
Adresa: Bulevar 12. Februar. bb
Broj telefona za informacije: +381 (0)18 255 177, +381 (0)18 255 666
e-mail: marketing@nis-ekspres
web sajt: www.nis-ekspres.rs

Gradski prevoz

• Linija 3: Naselje Ratko Jović—Brzi Brod (Prevoznik „Niš Ekspres")
• Linija 9: Mokranjčeva—Naselje Branko Bjegović (Prevoznik „Niš Ekspres")
• Linija 12: Njegoševa—Donji Komren (Prevoznik „Aerodrom Konstantin veliki")
• Linija 34 (kružna):Aerodrom—Autobuska stanica—Železnička stanica (Prevoznik „Aerodrom Konstantin veliki")

Taxi službe​  

Subotica (mađ. Szabadka) je najsjeverniji grad u Republici Srbiji, drugi po broju žitelja u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini. Po popisu iz 2002. godine ima 99.471 stanovnika. Nalazi se na 10 km razdaljine od granice Srbije sa Mađarskom. Administrativno je središte Sjevernobačkog okruga.

Subotica se prvi put pominje 1391. pod mađarskim imenom Zabadka. Godine 1527. Subotica je bila prijestolnica kratkotrajne srpske države samoproglašenog cara Jovana Nenada. Osmanlijsko carstvo je vladalo gradom od 1542. do 1686, kada je postala posjed Habzburške monarhije. Od polovice 18. stoljeća ime joj je promijenjeno u Sancta Maria, po austrijskoj carici Mariji Tereziji. Ime grada je ponovno promijenjeno 1779. u Maria Tereziopolis, a ime Subotica (Szabadka) joj je vraćeno 1845. Subotica je 1918. ušla u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Od 2007. Subotica ima status grada u Republici Srbiji.

Grad je smješten u Panonskoj nizini koji ima dugu tradiciju i bogato kulturno nasljeđe. Općina, koja obuhvata grad i 18 prigradskih naselja, prostire se na površini od 1.008 četvornih kilometara.

Subotica je, zahvaljući svom geografskom položaju i marljivim žiteljima, tijekom vremena postala najznačajniji administrativno-upravni, industrijski, trgovački, prometni i kulturni centar u sjevernoj Bačkoj, a obližnje Palićko jezero je čini i turističko-rekreacijskim centrom šireg područja.

U blizini grada je i priključak koji Suboticu povezuje sa Mađarskom na sjeveru i Južnom Europom preko Beograda na jugu. Također, Subotica je željeznički povezana sa cijelom Europom.

U prometnom pogledu Subotica se, u pravom smislu riječi, nalazi na raskrižju putova i pruga. U neposrenoj blizini Subotice prolazi autoput E-75, a u samom gradu se križaju magistralni pravci prema Novom Sadu (M-22.1), Somboru i Kelebiji (Mađarska) (M-17.1), Horgošu (M-22.1) i Senti (M-24)(dio do autoputa E-75 je realiziran, a ostali dio je u planu). Trasa pruge Beograd - Budimpešta prolazi kroz urbano jezgro i tu se račva sa pružnim pravcima prema Somboru, Horgošu, Crvenki i Baji. Sve ove činjenice doprinose svrstavanju Subotice u jedno od značajnijih prometnih čvorišta u Republici Srbiji.

Značajnije godišnje manifestacije u Subotici su:

"Međunarodni sajam poduzetništva",

"Međunarodni filmski festival - Palić",

"Međunarodni festival kazališta za djecu Oton Tomanić",

"Ljetne kazališne večeri",

"Dužijanca",

"Berbanski dani",

"Ujedinjene igre".