Kragujevac je sa 179.417 žitelja na teritoriju Grada, prema popisu iz 2011, četvrti grad po veličini u Srbiji , i središte Šumadijskog okruga, a nalazi se oko 120 kilometara južno od Beograda. Kragujevac je bitan gospodarski, kulturni, obrazovni i zdravstveni centar Šumadije, Pomoravlja i susjednih regija.

Do 1990. godine Kragujevac je bio 5. grad po razvijenosti u SFRJ odmah poslije slovenačkih gradova. Početkom 1990.ih godina grad postaje jedan od siromašnijih gradova u Srbiji. Danas je Kragujevac ponovno jedan od najjačih administracijskih, kulturnih, financijskih, industrijskih i političkih centara u Srbiji.

Zahvaljujući željezničkom i cestovnom prometu, Kragujevac je povezan sa Beogradom, Nišom, Kraljevom, Čačkom i drugim gradovima.

Međugradski i gradski prijevoz na teritoriju grada Kragujevca trenutno obnašaju dva prometna poduzeća: „Lasta“ iz Beograda i „Vulović-transport“ iz Rekovca. Postoji 24 osnovnih, stalnih linija gradskog prijevoza i jedna sezonska koja vodi do Šumaričkog jezera. 

Helsingborg je grad i općina koja se nalazi u Skåneu (Skaniji), južnoj Švedskoj, na najužem dijelu Eresunda. Udaljen je od danskog grada Helsingera 4 km, do koga je svakih dvadeset minuta moguć prijevoz brodom. Helsingborg je značajan industrijski grad i ima drugu najveću luku u Švedskoj. Po veličini, Helsingborg je deveti najveći grad Švedske i drugi najveći grad Skanije sa 91.640 stanovnika. Grad je osnovan 1086. godine, što ga čini jednim od najstarijih gradova Skandinavije. Vjeruje se da je ovo područje bilo naseljeno već krajem 10. stoljeća.

Prve građevine Helsingborga bile su tri crkve: Crkva svetog Klementa, Crkva svetog Petra i Crkva svetog Olaja. U 12. stoljeću sagrađen je gradski dvorac i oko njega okrugli toranj, čiji su zidovi imali dubinu od 4 m. U 14. stoljeću  ljudi su se počeli naseljavati na obali. Tada je podignuta Crkva svete Marije i gradski dvorac se pregradio u tvrđavu, visoku 35 m, koja i dan-danas postoji (restaurirana 1893-1894. godine). Helsingborg je u ovo vrijeme bio jedan od značajnijih gradova Danske.

1332. godine švedski kralj Magnus Erikson zauzeo je Helsingborg i dao ga u zalog za 34.000 maraka srebra. U 17. i 18. stoljeću grad je veoma oštećen i veliki dio stanovništva je izbjegao u dansko-švedskim ratovima. 1658. godine Helsingborg je pripao Švedskoj. Danci su zatim nekoliko puta pokušali zauzeti grad, ali bez uspjeha. Ovo vrijeme je prožeto ratnim stanjem, širenjem švedskog utjecaja i ekonomske stagnacije, pa je Helsingborg 1770. godine imao samo 1.300 stanovnika. Međutim, u drugoj polovici 19. stoljeća Helsingborg se počinje znatno oporavljati.

Danas je Helsinborg suvremeni grad sa posebno razvijenom industrijom. Posljednje dvije decenije posebno se razvijaju trgovina, usluge i turizam.

Grad je veoma važno saobraćajno čvorište u Skandinaviji. U njemu je druga po veličini luka u Švedskoj.

Jedan od 4 bratska grada Helsingborgu je i hrvatski Dubrovnik.