Pogledaj vozni red

Autobus od KRALJEVO do VRNJAČKA BANJA ne prolazi kroz druge gradove ili veća značajna mjesta. Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 16 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 20 min.
Prtljaga se obično plaća po torbi na svim polascima u ovisno od prijevoznika. Na linijama saobraćaju autobusi visoke i srednje turističke klase dok na kraćim relacijama neki prijevoznici organizuju putovanje turističkim kombijima ili malim autobusima.
Red vožnje KRALJEVO - VRNJAČKA BANJA postoji za sljedeće dane:
ponedjeljak
srijeda
subota

Autobuski prijevoznici koji saobraćaju na relaciji od KRALJEVO do VRNJAČKA BANJA su:BOŽUR.

Kraljevo

Kraljevo je grad i sjedište istoimene teritorijalne jedinice u Srbiji. Nalazi se na ušću triju reka: Ibra, Zapadne Morave i Ribnice. Uz Kragujevac i Čačak, Kraljevo je važno kulturno i administrativno središte središnje Srbije. Ovo područje je naseljeno još u davnoj prošlosti. Arheološki podaci otkrivaju prisutnost grčkih i rimskih utjecaja. Selo Rudo Polje, iz kojeg je nastalo Kraljevo, nastalo je u drugoj polovini 14. veka. Od turske okupacije uvriježio se naziv Karanovac. Današnje ime grad je dobio 1882. godine, kada je Srbija proglašena kraljevinom.

Osim uloge općinskog i administrativnog središta, grad Kraljevo ima i ulogu gospodarsko-trgovačkog i industrijskog središta jugozapadne Srbije, središta u kojem su koncentrirani gotovo svi gospodarski kapaciteti. Najveći utjecaj na gospodarska kretanja na području grada ostvaruju djelatnosti trgovine i prerađivačke industrije. Ovo su ujedno i sektori u kojima posluje najveći broj poduzeća na području grada Kraljeva. Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju, Kraljevo je postalo i važno prometno raskrižje u zemlji. U okolini se nalaze mnoga banja: Vrnjačka, Mataruška, Bogutovačka, Vitanovačka i Sirčanska banja, koje su takođe poznate turističke atrakcije. Poznati su pravoslavni manastiri Žiča i Studenica koji se nalaze u blizini grada.
 
Autobusni kolodvor nalazi se u ulici Oktobarskih žrtava, u neposrednoj blizini željezničkog kolodvora i centra grada. S obzirom na dobro razvijenu mrežu gradskog saobraćaja i postojanje taksi službe, autobuska stanica Kraljevo je dobro povezana sa centrom grada.
 
Noćni život
Noćni klub "Uno momento", "Hookah place Kraljevo", "Faraon"
 
Restorani
 
„Mirage“, Pizzerija „Kuća sjećanja“, „AS“, „Kralj“, „Brvnara“, „Tramonto“, „Nacional 2000“, „Etno restoran „Zavičaj“
 
Konobe
 
"Quorum pub", "Havana club", "Amada cafe", "Etiquette", "Gašper", "Flashback", "Kod kneza"
 
Manifestacije
 
"Narcisu u pohode", "Čiker MTB maraton", "Veseli spust", "Miglič fest", "Maturalni ples", "Rock & River", "Srebrni kotlić"
 
Smještaj
 
Popularni hoteli i moteli
 
Hotel Turist, „Đerdan“, „Royal“, „Konak Studenica 1186“, „Crystal“, „Sunce“, „Žička plaža“, „Olimp“
 
Kupovina
 
TC "Big Kraljevo", TC "Slovo", TC "Danica", "Queen"
 
Važni telefoni
 
Autobuska stanica Kraljevo +381 (0)36 313 444
 
Dom zdravlja +381 (0)36 332 522
 
E-mail +381 (0)36 312 512
 
Policija +381 (0)36 231 777
 
Vatrogasci +381 (0)36 314-291
 
Dom zdravlja +381 (0)36 301-910

Vrnjačka Banja

Vrnjačka Banja je najveća banja u Srbiji sa 9.900 žitelja,  a cijela općina oko 30.000.

Vrnjačka Banja je sjedište općine Vrnjačka Banja. Nalazi se u centralnoj Srbiji u Raškom okrugu. Udaljena je oko 200 km od Beograda, 25 km od Kraljeva i 7 km od Trstenika. Smještena je između planine Goč (1216 m) i Zapadne Morave.

U Vrnjačkoj Banji se nalazi sedam mineralnih izvora. To su: Topla voda, Slatina, Snežnik, Jezero, Borjak, Beli izvor i Vrnjačko vrelo, od kojih se za terapije koriste četiri (Topla voda, Snežnik, Jezero i Slatina ) dok se dvije flaširaju kao stolna mineralna voda (Voda Vrnjci sa izvora Topla voda i Vrnjačko vrelo).

Vrnjačke mineralne vode se primjenjuju kod lječenja:

šećernih bolesti;

stanje poslije preležene zarazne žutice;

hroničnog zapaljenja crijeva i želuca;

bolest žučne kese i žučnih putova;

čira u želucu i dvanaestopalačnom crijevu;

bolest bubrežne karlice, mokraćne bešike i mokračnih puteva i drugih bolesti.

Vrnjačka Banja ima veoma dugu tradiciju lječilišta. Na vrnjačkom toplom mineralnom izvoru u vremenu od II do IV stoljeća Rimljani su izgradili lječilište i oporavilište AQUAE ORCINAE. O tome svjedoče i arheološki nalazi u užem jezgru rimske banje, odnosno, bazena za kupanje, rimskog izvora tople mineralne vode (Fons Romanus) i mnoštvo kovanog novca koji ostavljan u ljekovitom izvoru. Ovdje su na lječenje i oporavak mahom dolazili rimski legionari, kao i romanizovana aristokracija starosjedilaca.

Razvoj moderne Vrnjačke Banje započeo je 1868. godine radom Osnivačkog društva, najstarije turističke organizacije na Balkanu.
Pogledaj vozni red