Subotica

Subotica (mag. Szabadka) je najsjeverniji grad u Republici Srbiji, drugi grad po broju stanovnika u Vojvodini. Prema popisu iz 2002. godine ima 99.471 stanovnika. Nalazi se 10 km od srpske granice sa Mađarskom. Administrativno je središte Sjeverbačkog okruga.
 
Subotica se prvi put spominje 1391. godine pod mađarskim imenom Zabadka. Godine 1527. Subotica je bila prijestolnica kratkotrajne srpske države samoproglašenog cara Jovana Nenada. Osmansko Carstvo je vladalo gradom od 1542. do 1686. godine, kada postaje vlasništvo Habsburške Monarhije. Od sredine 18. stoljeća mijenja naziv u Sancta Maria, po austrijskoj carici Mariji Tereziji. Ime grada ponovno je promijenjeno 1779. u Maria Tereziopolis, a ime Subotica (Szabadka) vraćeno mu je 1845. Godine 1918. Subotica ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
 
Grad se nalazi u Panonskoj nizini koja ima dugu tradiciju i bogatu kulturnu baštinu. Općina, koja obuhvaća grad i 18 prigradskih naselja, prostire se na 1.008 četvornih kilometara.
 
Subotica je vremenom, zahvaljujući svom geografskom položaju i marljivim stanovnicima, postala najznačajnije administrativno-upravno, industrijsko, trgovačko, saobraćajno i kulturno središte severne Bačke, a obližnje Palićko jezero čini je turističko-rekreativnim centrom šireg područja.
 
U blizini grada nalazi se i veza koja povezuje Suboticu s Mađarskom na sjeveru i južnom Europom preko Beograda na jugu. Također, Subotica je željeznicom povezana sa cijelom Europom.
 
U prometnom smislu Subotica je u pravom smislu te riječi raskrsnica puteva i željeznica. U neposrednoj blizini Subotice prolazi autoput E-75, au samom gradu se ukrštaju magistralni putevi za Novi Sad (M-22.1), Sombor i Kelebiju (Mađarska) (M-17.1), Horgoš (M-22.1) i Sentu (M-24) (deo do autoputa E-75 je realizovan, a drugi deo je u planu). Trasa pruge Beograd-Budimpešta prolazi kroz gradsko jezgro i tu se račva sa železničkim prugama prema Somboru, Horgošu, Crvenki i Baji. Sve ove činjenice doprinose svrstavanju Subotice u jedno od najvažnijih saobraćajnih čvorišta u Republici Srbiji.
 
Noćni život
"Klub Castrvm", "Saks", "Q bar", "Klub Madlen", "Kod"
 
Restorani
"Boss cafe", "Dvor", "Basch house", "Bates", "Gurinović", "Arte del gusto"
 
Кonobe
"Tinel", "Čarda kod Antuša"
 
Manifestacije
 
"Winter fest", "Festival mlade rakije", "Jesenji festival jevrejske kulture", "Subotički polumaraton", "Interetno festival", "Međunarodni filmski festival - Palić"
 
Smještaj
Popularni hoteli i moteli
 
Garni Hotel Royal Crown, Artist hotel, Sobe Simke, Garni Hotel IMPERIUM Subotica, Vila Majur
 
Šoping
STOP SHOP Subotica, Raffles city, Zdrava Priča - Prodavnica zdrave hrane, Butik Mondo, Super Shop
 
Važni telefoni
Policija 192
 
Vatrogasci 193
 
 Hitna 194 i 551-373
 
Autobusni kolodvor 024/ 555-566
 
Turistička organizacija 024/ 555-566

Prnjavor

Prnjavor je sjedište istoimene općine u Republici Srpskoj, BiH. Nalazi se između Dervente i Banje Luke. Prema podacima popisa stanovništva 2013. godine, u naseljenom mjestu Prnjavor ukupno je popisano 8.484 lica.

Općina Prnjavor nalazi se u slivu rijeke Ukrine. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 185 metara.

Prnjavor je u prošlosti bio poznat i pod nezvaničnim nazivom Mala Europa jer su tu krajem 19. i početkom 20. stoljeća naselili brojni Poljaci, Ukrajinci (tada Rusini), Njemci, Česi, Mađari, Italijani i nekoliko slovačkih obitelji. Njemci su organizirano iseljeni od strane nacističke Njemačke za vrijeme Drugog svjetskog rata. U isto vrijeme nestali su i Mađari sa Vučijaka. Poljaci su iseljeni odmah nakon 1945. godine u Poljsku u grad Boleslavjec i njegovu okolinu. Desilo se to na osnovu sporazuma Jugoslavije i Poljske. Ostali su Ukrajinci, Česi i Italijani ali ratni vihori i ekonomske prilike na području prnjavorskog kraja doprinijele su da je predstavnika i tih europskih naroda ostalo veoma malo.

Na prostorima nekadašnje Jugoslavije nalazilo se čak 12 mjesta sa nazivom Prnjavor, to možda u početku zvuči nevjerojatno, ali ako se uzme u obzir da su manastirski posjedi odavno dobili ime Prnjavor onda je ova informacija potpuna prihvatljiva.

U blizini grada Prnjavora se nalazi banja Kulaši, poznata po svom ljekovitom, prirodnom izvoru mineralne vode.